|
|
|
|
Pančić svoja istraživanja flore Srbije započinje još 1846. godine, kada je po nagovoru Vuka Karadžića došao u Srbiju. Od prvih dana rada u Srbiji, pa sve do svoje smrti, 1888. godine, intenzivno je istraživao biljni svet Srbije. Rezeltati do kojih je došao tokom ovih istraživanja, svrstali su ga u red najznačajnijih evropskih botaničara prošlog veka, a teritoriju same Srbije u red floristički najznačajnijih zemalja Evrope.
Tokom svog četrdesetdvogodišnjeg rada, Pančić je botanički istražio gotovo čitavu Srbiju. Rezultate svoga rada na ovom području sabrao je u svoja dva svakako najznačajnija floristička dela: Flora Kneževine Srbije iz 1874 i Dodatak Flori Kneževine Srbije iz 1884. godine.
U sačuvanoj herbarskoj zbirci Herbarium pancicianus danas se nalazi preko 10.000 eksikata koje je Pančić sakupio, na blizu 500 različitih lokaliteta na području Srbije. Svoja najznačajnija floristička otkrića Pančić je ostvario istražujući područja: Aleksinca, Beograda, Brdjana, Bučja, Dervente, Djerdapske klisure, Grdelice, Ivice, Javora, Jelašnice, Kladova, Kopaonika, Kragujevca, Medvednika, Mokre Gore, Niša, Ozrena, Panjice, Povlena, Raške, Ravanice, Stare planine, Stola, Suve planine, Tare, Užica, Ulj kamena, Vlasine, Vrške čuke, Vranja, Zlatibora i Zlota, koji predstavljaju klasična nalazišta (Locus classicus) za mnogobrojne Pančićeve taksone, od kojih se kao najznačajniji svakako mogu izdvojiti: Acer intermedium, Allium melanantherum, Althaea kragujevacensis, Barbarea balcana, Bupleurum pachnospermum, Campanula secundiflora, Cardamine pancicii, Cardamine serbica, Centaurea calvescens, Centaurea derventana, Centaurea melanocephala, Centaurea orientalis var. armata, Cirsium heterotrichum, Coronilla elegans, Delphinium uechtritzianum, Dianthus liliodorus, Dianthus moesiacus, Dianthus papillosus, Eryngium palmatum, Eryngium serbicum, Erysimum commatum, Euphorbia pancicii, Euphorbia subhastata, Genista subcapitata, Geum molle, Haptophyllum boissierianum, Heliosperma monachorum, Heracleum verticillatum, Hieracium balcanum, Hieracium marmoreum, Hieracium schultzianum, Hieracium vranjanum, Jurinea subhastata, Koeleria eriostachya, Lathyrus binatus, Linaria rubioides, Malcolmia serbica, Mulgedium pancicii, Mulgedium sonchifolium, Orobanche esulae, Orobus pubescens, Pancicia serbica, Parietaria serbica, Pastinaca hirsuta, Pedicularis heterodonta, Picea omorika, Potentilla visianii, Potentilla mollis, Ramonda nathaliae, Ramonda serbica, Reichardia macrophylla, Rosa belgradensis, Satureja panciciana, Scabiosa achaeta, Scabiosa fumarioides, Senecio erubescens, Stachys anisochila, Stachys chrysophaea, Stachys serbica, Thlaspi avalanum, Tragopogon pterodes, Trifolium trichopterum.
Ipak, najveću pažnju i najviše svog istraživačkog vremena Pančić je posvetio istraživanju flore okoline Beograda, živom svetu Kopaonika, kao i prostorima Tare i Zvijezde na kojima je proveo mnogo vremena tragajući za svojim najpoznatijm botaničkim otkrićem - pančićevoj omorici.
