Centaurea orientalis L. var. armata Panč. 1856

Prethodni Naredni

 

 

 

 

Centaurea orientalis L. var. armata Panč. 1856

= Centaurea chrysolepis Vis. 1860

 

Pun naziv taksona:

Centaurea orientalis L. var. armata Panč., Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien. 6: 556 (1856)

 

Mesto publikovanja:

Pančić, J.: Verzeichniss der in Serbien wildwachsenden Phanerogamen, nebst den Diagnosen einiger neuer Arten. Von Joseph Pančić, M. D. Professor der Naturgeschichte und Agronomie am furstl. serb. Lyceum in Belgrad. - Verhandlungen des Zoologisch-botanischen Vereins in Wien, Wien, 1856, Band VI, pp. 475 - 598.

 

Locus classicus: "in saxosis calcareis apicis montis Oul «Ulj kamen» in circ. Gurgusovac, promiscue cum Salvia officinalis L." (Visiani 1860: 172).

Lectotypus: m. Oulj «Ulj kamen» Pančić 10693, BEOU!

 

Opis: Višegodišnja biljka. Stablo uspravno, jednostavno ili malo i kratko granato, razredjeno paučinasto vunasto dlakavi. Listovi razredjeno paučinasto dlakavi, ogolićuju, nisu hrapavi; u donjem delu stabljike listovi celi ili perasto deljeni, režnjevi duguljasti ili lancetasti, po obodu celi; u gornjem delu stabljike listovi sedeći perasto deljeni. Glavice pojedinačne sa drškama. Involukrum jajasto loptast, 2-2.5 cm širok, listići involukruma otvoreno zeleni, pokriveni nastavcima, ovi u serijama, spoljašnji u 4-6 seriji serija, trouglasto lancetasti, 8-10 mm dugački, sa obe strane spuštaju se kratko niz listiće, boje slame ili otvoreno smedji, na vrhu postepeno suženi u slabu bodljicu i sa pravilnim češljastim trepljama, treplje do 3 mm dugačke; unutrašnji nastavci u 2-3 serije, skoro zaobljeni ± kožasto izdeljeni. Cvetovi otvorenožuti. Papus smedj skoro jednak dužini ploda. Ahenija sa malo kratkih dlaka.

Opšte rasprostranjenje: Endemit centralnog dela Balkanskog poluostrva, rasprostranjen u Bosni i Hercegovini, Crnog Gori, Srbiji i Bugarskoj.

Rasprostranjenje u Srbiji: Ulj kamen, Pleš iznad Svrljiga, Svrljiška kula kod Niševaca, Stara planina.

Stanište: Vegetacija otvorenih stenovitih i travnih mesta.