Trifolium trichopterum Panč. 1856

Pun naziv taksona:

Trifolium trichopterum Panč., Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien. 6: 480 (1856)

Pančić, J.: Verzeichniss der in Serbien wildwachsenden Phanerogamen, nebst den Diagnosen einiger neuer Arten. Von Joseph Pančić, M. D. Professor der Naturgeschichte und Agronomie am furstl. serb. Lyceum in Belgrad. - Verhandlungen des Zoologisch-botanischen Vereins in Wien, Wien, 1856, Band VI, pp. 475 - 598.

Locus classicus: Kragujevac više Borča (Pančić 1856: 480).

Typus: Borač, Pančić 5735, 1850, BEOU!

Opis: Jednogodišnja biljka. Stabljika razgranata, sa brojnim granama, pokrivena priljubljenim dlakama. Listići izduženo obsrcasto klinasti, 5-10 mm dugački, na naličju obično dlakavi. Zalisci polujajasti, šilasto ušiljeni. Cvast loptasta ili jajasta, kasnije cilindrična. Čašica pokrivena dugačkim mekim perastim dlakama, čašični zupci pravi. Krunica crvena, dugačka 5-6 mm, srazmerno dvostruko duža od čašice.

Opšte rasprostranjenje: Endemit centralnog i istočnog dela Balkanskog poluostrva, rasprostranjen u Srbiji, Bugarskoj, Albaniji, Makedoniji i Trakiji.

Rasprostranjenje u Srbiji: Kragujevac više Borča, Bojnik (Slavnik), Čačak (Rvati), Vladičin Han (Vrbovo), Studenica, Rujan pl. (Borovac, Ušće, Pančevac, Slavujevac), Stara planina (Toplodolska reka, Topli Do-Babin zub, Dugo Bilo), Vranje (Kumarevska Čuka, Ćoška, Plačkovica, Sobina, Lukovo, Pržar, Balinovac, Toplac), Kosanica (Rudare, Merdare).

Stanište: Po sušnim kamenjarima, strmim obroncima i utrinama brdskog i planinskog pojasa, ređe po livadama.

Ostalo: Staništa ove biljke najčešće su izložena eroziji (kamenjari, goleti, strmi obronci) tako da svi faktori koji uslovljavaju pojačanu eroziju (antropogeni, zoogeni) predstavljaju negativne faktore za opstanak ove biljne vrste.