Haptophyllum boissierianum Vis. et Panč. 1869

= Haplophyllum boissierianum Vis. et Panč. 1869

= Ruta boissieriana (Vis. & Panč.) Maly 1915

Pun naziv taksona:

Haptophyllum boissierianum Vis. et Panč., Mem. Ist. Veneto 15: 14, tab. 22, fig. 2 (1870)

De Visiani, Roberto, Pančić, J.: Plantae serbicae rariores aut novae. A Prof. Roberto de Visiani et Prof. Josepho Pančić descriptae et iconibus illustratae. Decas, III. - Typis J. Antonelli edit., Venetiis, 1870.-21 pp., Tab. XVI-XXI. (Ex Vol. XV, Memor. del. R. Istituto).

Locus classicus: Zlatibor i Panjak (Visiani & Pančić 1870: 14).

Lectotypus: Zlatibor, Panjak, Pančić 3708, 1866, BEOU!

Opis: Višegodišnja biljka, polužbun visine 10-14 cm. Koren drvenast, razgranat. Stabljike pri osnovi poluuspravljene, u u gornjem delu uspravne, pokrivene naniže savijenim, kratkim dlačicama, ili su one ređe priljubljene, neznatno razgranate. Svi listovi isti, pokriveni proređenim crnim tačkastim žlezdama. Cvetovi malobrojni, složeni u rastresiti korimb; drške cvetova dugačke kao i cvetovi. Čašica do dna usečena u 5 režnjeva, dlakava, režnjevi na vrhu šiljati. Krunični listići eliptični, kobiličasti, vrhom savijeni ka unutrašnjosti cveta, tamno zeleni duž oboda žuti. Prašnički konci žućkasti, prašnice jajaste. Stubić končast, žig više-manje glavičast. Čahura gusto pokrivena dlakama i bradavicama, produžena na vrhu u roščiće.

Opšte rasprostranjenje: Endemit centralnog dela Balkanskog poluostrva. Albanija, Bosna i Hercegovina i Srbija.

Rasprostranjenje u Srbiji: Zlatibor i Panjak (Locus classicus: ), Ozren, Mokra Gora, Studena pl., Stolovi (Magašnička reka i Goleško brdo), Maglič, Rogozna, Banjska i Beli Laz kod Srbovca, Šargan, Dobre strane u dolini Ibra; Mrasor kod Miruše u dolini Belog Drima

Stanište: Na toplim, otvorenim kamenjarima i zatravljenim pašnjačkim površinama na serpentinitu.

Ostalo: Međunarodno značajna vrsta vaskularne flore Jugoslavije. Obuhvaćena je i Evropskom Crvenom listom. Prema IUCN kategorizaciji stepena ugroženosti označena je kao LRcd (niska verovatnoća opasnosti, ali zavisna od zaštite). Najizraženiji negativni faktor u održavanju vrste predstavlja ispaša sitne stoke. Nije zakonom zaštićena na području Srbije. Na ogoljenim površinama broj jedinki je veliki, naročito kada je korenov sistem u kontaktu sa matičnom stenom.