Centaurea melanocephala Panč. 1874

= Centaurea alpina X C. grinensis Reut. subsp. grinensis

= C. coriacea Panč. 1856 non Waldst. and Kit.

= C. rigidifolia Panč. 1867 non Bess. ap. DC.

= C. stolensis Panč. in sched. ap. Wagner 1911

= C. alpina X fritschii Hayek ap. Wagner 1911

= C. candelabrum Hayek &. Košanin 1931

= C. albertii Rexhepi 1985

Pun naziv taksona:

Centaurea melanocephala Panč., Fl. Princ. Serb. 443 (1874)

Pančić, J.: Flora Kneževine Srbije ili vaskularne biljke, koje u Srbiji divlje rastu. Po analitičkom metodu složio Dr. Josif Pančić. Flora Principatus Serbiae. - Državna štamparija, Beograd, 1874, XXXIV+798 str.

Locus classicus: Stol kod Kraljeva (Pančić 1874: 443).

Typus: Stol, Pančić 10884, sub. Centaurea stolensis, 1864, BEOU!

Opis: Višegodišnja biljka sa snažnim vretenastim korenom. Stablo uspravno, do 150 cm visoko, od polovine granato, sa 3-25 cvetnih glavica. Donji listovi sukupljeni u rozetu, dvostruko perasto deljeni, dužine do 25 cm. Režnjevi su 1,5 do 2,5 mm široki, linearni. U gornjem delu stabla listo i su prosto perasti, sedeći. Glavice su jajasto-okruglastog oblika, smeštene na dugačkim drškama. Listići involukruma duž oboda i na vrhu mrki sa trouglasto-lancetstim nastavkom crne boje, sa svake strane sa 10-15 mrkih do crnih trepalja, centalna treplja do 3 mm dugačka. Cvetovi tamnopurpurni. Ahenija kraća od papusa. Papus beo.

Opšte rasprostranjenje: Endemit centralnog dela Balkanskog polusotrva, rasprostranjen na serpentinitskim masivima Srbije, Kosova i severne Albanije.

Rasprostranjenje u Srbiji: Stol kod Kraljeva, Kosovo (Deva-Djakovica, prevoji Ćafa Morina i Ćafda Prušit, Kosovska Mitrovica, Koznik, Orahovac, Goleš kod Prištine),

Stanište: Stenovita i travna mesta isključivo na serpentinitskoj podlozi, penje se do 1000 m nadmorske visine.