Pastinaca hirsuta Panč. 1874

Pun naziv taksona:

Pastinaca hirsuta Panč., Fl. Princ. Serb. 359 (1874)

Pančić, J.: Flora Kneževine Srbije ili vaskularne biljke, koje u Srbiji divlje rastu. Po analitičkom metodu složio Dr. Josif Pančić. Flora Principatus Serbiae. - Državna štamparija, Beograd, 1874, XXXIV+798 str.

Locus classicus: Ozren kod Soko Banje (Pančić 1874: 359).

Opis: Dvogodišnja ili višegodišnja biljka. Stabljika rebrasta i duboko izbrazdana, naročito u donjem delu pokrivena stršećim kratkim dlakama, slabo razgranata. Listovi perasto deljeni, na licu i nalčju pokriven kratkim dlakama, režnjevi jajasti, perasto usečeni, krupno nepravilno testerasti, sedeći. Središnji štit sa 10-16 zrakova, bočni štitovi sa 3-7 zrakova. Listići involukruma i involuceluma linearni. Cvetovi žuti. Plod eliptičnog oblika dužine 5 mm. 6.

Opšte rasprostranjenje: Endemit istočnog dela Balkanskog polusotrva, raste u Srbiji i Bugarskoj.

Rasprostranjenje u Srbiji: Ozren kod Soko Banje, Stol kod Bora, Stara planina, Suva planina, okolina Niša i Vranja, Pirot (Basara, Vidlič, Kukla), Vlasotince, Ostrozub, Radan planina (Šapot), Vlasina, Kopaonik.

Stanište: Na planinskim livadama i oko planinskih potoka.

Pedicularis heterodonta Panč. 1884

Pun naziv taksona:

Pedicularis heterodonta Panč., Fl. Princ. Serb., Addit. 196 (1884)

Pančić, J.: Dodatak Flori Kneževine Srbije od Dr-a Josifa Pančića - Additamenta ad Floram Principatus Serbiae. - Izdanje Kraljevske srpske državne štamparije, Beograd, 1884, 253 str.

Locus classicus: Ivica (Pančić 1884: 196).

Typus: Ivica, Pančić 8007, 1875, BEOU!

Opis: Višegodišnja biljka, sa zadebljalim korenovim žilama. Stablo uspravno ili ustajuće, jednostavno, skoro glatko. Listovi dvaput perasto deljeni, skoro glatki, režnjići nazubljeni sa kratko zašiljenim, na vrhu hrskavičavim zupcima. Cvetovi skupljeni u izduženu, skoro rastresitu cvast. Priperci pokriveni retkim, kudravim dlakama, u donjem delu cvasti listoliki, perasto deljeni, u srednjem i gornjem delu trorežnjeviti ili zupčasti, nisu duži od čašice. Čašica glatka ili pokrivena retkim, kudravim dlakama, jajastog oblika, trorežnjevita, sa jajastim srednjim režnjem i koso jajastim, dvozubim bočnim režnjevima. Krunica duga 20-25 mm, glatka, žute boje; gornja usna sa izuzetno kratkim kljunom na vrhu, s obe strane sa po jednim zupcem; donja usna trorežnjevita, fino izreckana, po obodu glatka. Cveta 5-6.

Opšte rasprostranjenje: Endemit centralnog dela Balkanskog polusotrva, raste u istočnoj Bosni i Srbiji.

Rasprostranjenje u Srbiji: Rasprostranjena u jugoistočnom i jugozapadnom delu Srbije. Kopaonik, Ivica, Suva planina, Ruplje, Basara, Vidlič, Vlasina, Ozren, Zlatar, okolina Užica, Radan planina (Šapot), Prokletije (krš Čvrlje).

Stanište: Na pašnjacima subalpijskog i alpijskog pojasa, a i na stenama u pojasu smrče, pretežno na silikatima i serpentinitu, redje na krečnjaku. Zabeležena je u šumama belog bora i na pašnjacima tipa Poetum violaceae, Agrostidetum vulgaris, Brometum erecti i Danthonietum calycinae.

Ostalo: Međunarodno značajna vrsta vaskularne flore Srbije. Obuhvaćena je i Evropskom Crvenom Listom. U Srbiji nije zaštićena kao prirodna retkost. Prema IUCN kategorizaciji stepena ugroženosti označena je kao LRlc (niska verovatnoća opasnosti - poslednja briga). Isti status ugroženosti ima i u okviru Nacionalnih parkova Kopaonik, Tara, Šara i Prokletije.