Erysimum commatum Panč. 1874
|
||||
Erysimum commatum Panč. 1874
= Erysimum crepidifolium Reichenbach 1832 var. angustifolium Grisebach 1852
Pun naziv taksona:
Erysimum commatum Panč., Fl. Princ. Serb. 131 (1874)
Mesto publikovanja:
Pančić, J.:
Flora Kneževine Srbije ili vaskularne biljke, koje u Srbiji divlje rastu. Po analitičkom metodu složio Dr. Josif Pančić. Flora Principatus Serbiae. - Državna štamparija, Beograd, 1874, XXXIV+798 str.
Locus classicus: Niševci (Pančić 1874: 131).
Typus: Niševci, Pančić 2567, 1870, BEOU!
Opis: Dvogodišnja biljka, stabljika najčešće od polovine granata. Listovi linearno-lancetasti, zašiljeni, donji u dugačku dršku postepeno suženi, obraslii dvokrakim dlakama. Čašični listići 7 do 10 mm dugački, duži od cvatne peteljke. Krunični listići bledo žuti, prilično veliki, 15 do 25 mm dugački. Ljuske 6 do 10 cm dugačke, oko 1,5 mm široke, četvorouglaste, na sve strane razbacane po stabljici. Stubić 0,5 do 2 mm dužine sa glavičastim žigom. 5-6.
Opšte rasprostranjenje: Balkanski endemit, rasprostranjen u Srbiji, Bugarskoj, Grčkoj i Rumuniji.
Rasprostranjenje u Srbiji: Na Miroču, Đerdapu, Rtnju, Veliikom kršu, Maliniku, Zlotu, Niševcu, Suvoj planini, u Sićevačkoj klisuri, na Golešu kod Prištine.
Stanište: Ulazi u sastav vegetacije pukotina krečnjačkih stena i kamenjara u brdskom i montanom području.
Ostalo: Prekomerna, ekstenzivna ispaša i sabijanje već erodiranih zemljišta po kamenjarima od strane životinja. Populacije na Miroču (Đerdapu), Maliniku i Zlotu, Sićevačkoj klisuri i Velikom kršu su već obuhvaćene granicama Nacionalnog parka ili rezervata prirode. Predlaže se i zaštita vrste kao prirodne retkosti na području Srbije.