Heliosperma macrantha Panč. 1875

= Silene macrantha (Panč.) Neum. 1917

Pun naziv taksona:

Heliosperma macrantha Panč., Elench. Pl. Vasc. Crna Gora 11-12 (1875)

Pančić, J.: Elenchus plantarum vascularium quas aestate a. 1873 in Crna Gora legit. Dr. Jos. Pančić, Belgradi, Edidit Societas Erudita Serbica. - Typographia status, 1875, VII+106 pp.

Locus classicus: Crna Gora: Kom, Visoke grede (Pančić 1875: 12).

Holotypus: Kom, Pančić 1718, 1873, BEOU!

Opis: Višegodišnja zeljasta, busenasta biljka, u donjem delu neznatno odrvenela. Cvetne stabljike tanke, visoke 5-15 cm, mnogobrojne i žlezdasto dlakave. Listovi donjeg dela stabla obrnuto jajasti do lancetasti, veličine 1.2-2.5 x 0.5-1 cm, razređeno žlezdasto dlakavi; listovi gornjeg dela stabla su istog oblika samo manji. Cvetovi pojedinačni ili sakupljeni u 2-3.cvetni dihazijum; cvetne drške 3-4 puta duže od čašice, jednostavno i žlezdasto dlakave. Čašica zvonasta, 6-8 mm dugačka sa 10 zelenkastih neastomoziranih nerava, razređeno žlezdasto dlakava. Krunica intenzivno ružičasta ili bledo ružičasta, na vrhu plitko dvodelno udubljena. Čaura skoro loptasta 4 puta duža od karpofora. Semena tamno braon, okruglasto bubrežasta sa dugačkim papilama na leđnoj strani.

Opšte rasprostranjenje: Jugoistočni Dinaridi od Komova preko Vizitora do Prokletija u Jugoslaviji i Albaniji. Endemit prokletijskog visokoplaninskog florističkog sektora. Rasprostranjenje u Srbiji: Koprivnik iznad Rugova, okolina Peći; Nedžinat prema Pećskoj Bistrici.

Stanište: Izrazita hazmofitska biljka koja svoj optimum ima u uskim pukotinama krčnjačkih litica, najčešće na severnim ekspozcijama, pa je možemo smatrati skiofitom ili poluskiofitom. Nalazimo je u subalpinskom i alpinskom regionu, u rasponu od oko 1400-1800 (-2000) m nadmorske visine. Karakteristična vrsta endemične asocijacje Valeriano-Silenetum macranthae Lkšić, endemičnog dinarskog reda Amphoricarpetalia Lkšić.

Ostalo: Populacije na istraživanim staništima nisu brojne, ali su veoma vitalne i ne pokazuju tendenciju smanjenja brojnosti. Sakupljanje od strane kolekcionara za herbarske zbirke i botaničke bašte, predstavlja osnovni faktor ugrožavanja ove retke vrste. Vrsta je zaštićena zakonom u Crnoj Gori. Obuhvaćena je i Evropskom Crvenom Listom. U Jugoslaviji ima status vrste od međunarodnog značaja, sa niskom verovatnoćom opasnosti (LRlc).